preskoči na sadržaj

Osnovna škola Hinka Juhna Podgorač

 > O školi  > Povijest
Povijesni podatci

POVIJESNI PODATCI

Područje Općine Podgorač se nalazi u zapadnom dijelu Osječko-baranjske županije, na geoprometnom položaju koji karakterizira važan cestovni pravac (državna cesta D515 Našice (D2) - Đakovo (07), dionica l, koja od Varaždina, preko Virovitice i Našica, ide prema Osijeku.
Naseljenost područja Podgorača datira još iz rimskih vremena, iako je većina tih tragova nestala za razdoblja velikih seoba. Slaveni naseljavaju ovo područje u 6. stoljeću i uspostavljaju novu prostornu organizaciju života.

Tokom srednjeg vijeka je područje dosta gusto naseljeno, o čemu govore podaci popisa papske desetine iz prve polovice 14. stoljeća, te se tada spominje veliki broj naselja, od kojih većina i danas postoji. Izgled kraja oblikovan je ekstenzivnim poljodjelstvom u okviru velikog feudalnog našičkog posjeda i relativno velikim prostranstvima tada još gotovo nedirnutih šuma.

Prodor Turaka polovicom 16. stoljeća izazvao je velike političke, društveno-gospodarske i etničke promjene. Turci na ovom području naseljavaju muslimansko i srpsko stanovništvo umjesto izbjeglog hrvatskog. U to se doba papučko-krndijsko podgorje naseljava velikim brojem Srba, koji su se na tim područjima većinom zadržali do danas.

Nakon povlačenja Turaka krajem 17. stoljeća i odlaska muslimanskog stanovništva, ponovno nastupa val naseljavanja , i to pretežito Hrvatima iz Gornje Podravine, Like i Gorkog Kotara. Tijekom 19. stoljeća na području se naseljava i strano stanovništvo (Nijemci, Slovaci i Mađari).

Tijekom 18. stoljeća širi prostor Slavonske Podravine bilježi i gospodarski razvitak (trgovina stokom, uvodi se kukuruz kao poljodjeljska kultura, osnivaju se manufakture (staklane, pepeljika i drugo). Međutim, zbog slabih prometnih veza i nedostatka kapitala male manufakturne tvrtke ubrzo propadaju.

Danas područje općine Podgorač čini 9 naselja ( Bijela Loza, Budimci, Kelešinka, Kršinci, Ostrošinci, Podgorač, Poganovci, Razbojšte i Stipanovci), a sjedište lokalne samouprave nalazi se u naselju Podgorač. Najveće naselje na području Općine Podgorač je naselje Podgorač sa 956 stanovnika.

OSNOVNA ŠKOLA HINKA JUHNA PODGORAČ

 U to vrijeme školu u Podgoraču su pohađali samo učenici iz Podgorača, Razbojišta i Ostrošinaca. Rješenjem Skupštine općine Našice broj 02-10463/1-1965 od 9. prosinca 1965. osnovana je Osnovna škola "Bratstvo-jedinstvo" Podgorač, a nastala je spajanjem Osnovne škole Podgorač (koja je imala područne škole u Stipanovcima, Kršincima, Ostrošincima, Razbojištu i Bijeloj Lozi) i Osnovne škole Budimci (koja je imala područnu školu u Poganovcima).

U Podgoraču je 1985. sagrađena, a od početka drugog polugodišta 1985./1986. školske godine stavljena u uporabu nova školska zgrada Matične škole. Na referendumu  od 21. veljače 1991. promijenjen je naziv Škole u Osnovna škola Hinka Juhna Podgorač. Godine 1993. u Podgoraču je nanovo osnovana Općina Podgorač. Školsko područje pokriva općinsko područje i naselja Podgorje Bračevačko i Bučje Gorjansko, koja pripada Općini Drenje.  

Školi pripadaju i područni odjeli u Budimcima, Poganovcima, Razbojištu i Stipanovcima, gdje je nastava organizirana za učenike I-IV. razreda.
Stariji učenici iz ostalih naselja općine se dovoze u Podgorač.

Godine 1859. grof Pavle Pejačević, podgorački vlastelin, sagradio je školsku zgradu za obrazovanje djece mještana Podgorača. Grof Pavle Pejačević je početkom XX. stoljeća dao izgraditi još dvije škole: u Stipanovcima i u Poganovcima. U školi je sve do uvođenja petoljetke (nakon II. svjetskog rata) izvođena nastava za prva četiri razreda.

 





Kalendar
« Rujan 2017 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
28 29 30 31 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 1
2 3 4 5 6 7 8
Prikazani događaji

Korisni linkovi
 > Hgspot
 > Vemil
 > Sokoli




 > Prijava

CMS za škole logo
Osnovna škola Hinka Juhna Podgorač / H. Juhna 8, HR-31433 Podgorač / os-hjuhna-podgorac.skole.hr / os_podgorac@os-hjuhna-podgorac.skole.hr
preskoči na navigaciju