preskoči na sadržaj

Osnovna škola Hinka Juhna Podgorač

 

Spremnost za školu

Upis u prvi razred osnovne škole reguliran je Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 151/22) te Pravilnikom o postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta, učenika te sastavu stručnih povjerenstava (NN 63/2020). 

  • Osnovno školovanje je obvezno za sve učenike u Republici Hrvatskoj, 
  • U prvi razred obveznog osnovnog obrazovanja upisuju se djeca koja do 1. travnja tekuće godine imaju navršenih šest godina života. 
  • Iznimno, na zahtjev roditelja i prijedlog povjerenstva, u prvi se razred može upisati dijete koje do 31. ožujka tekuće godine nema navršenih šest godina života, a nije rođeno iza 31.8. 
  • Prije upisa u prvi razred osnovne škole utvrđuje se psihofizičko stanje djeteta. 
  • Psihofizičko stanje djeteta utvrđuje komisija koju čine liječnik škole-specijalist školske medicine, psiholog ili pedagog i/ili defektolog, učitelj.  

 

Polazak u školu je za dijete, a i njegove roditelje, jedan od važnih trenutaka u životu. Dijete ulaskom u školu postaje dio organizirane i strukturirane sredine, izlaže se sustavu vrednovanja i natjecanja, uz mogućnost doživljavanja neuspjeha i kritike. U školi se prvi puta susreće s obvezama, s osjećajem odgovornosti i novom organizacijom života

Spremnost za učenje predstavlja ukupnost sposobnosti, iskustva i motivacije koji su potrebni za učenje novih zadataka i rezultat je međusobnog djelovanja procesa sazrijevanja, učenja i razvoja. Zrelost za učenje je uži pojam od spremnosti, odnosi se na stupanj razvoja određen genetskim nasljeđem i biološkim satom. Djeca iste kronološke dobi razvijaju se različitim tempom u fizičkom, ali i u psihičkom smislu, te će biti na različitom stupnju zrelosti.

 

Spremnost za školu uključuje zrelost, motivaciju i iskustvo. Razlikujemo: 

 

  • tjelesnu spremnost: odnosi se na stupanj tjelesne razvijenosti u odnosu na dob (visina, težina, snaga) te normalno funkcioniranje osjetnih organa (vid, sluh,) ali i na psihomotornu razvijenost (trčanje, hodanje, fina motorika, koordinacija oko-ruka,...). 
    • Tjelesnu  spremnost djeteta ispituje liječnik.
      • Dijete treba biti zdravo i zadovoljavati barem minimum standarda za visinu, težinu i tjelesne proporcije. 
      • Osjetni organi (vid, sluh) moraju normalno funkcionirati, ako je potrebno uz korekciju(naočale, slušni aparatić). 
      • Tjelesna muskulatura mora biti dovoljno razvijena da djetetu omogućava kretanje, stajanje i sjedenje bez teškoća, kao i izdržavanje novih tjelesnih napora poput nošenja školske torbe, pješačenja do škole i mirnog sjedenja u školskoj klupi. 
      • Dijete mora imati razvijene navike normalnog hranjenja i kontrole organa za izlučivanje.
         
  • govornu razvijenost: preduvjet za praćenje nastave. Uključuje receptivne (slušanje, razumijevanje uputa,...) i ekspresivne govorne vještine (jasan izgovor, mogućnost izražavanje misli, osjećaja, potreba, ...).
     
  • emocionalnu spremnost: odnosi se na emocionalnu stabilnost, sposobnost kontrole vlastitih emocija, toleranciju na frustraciju.  
     
  • socijalnu spremnost: mogućnost usvajanja pravila ponašanja, te vještine komunikacije i suradnje s djecom i odraslima. 
    • olakšavaju prihvaćanje škole i obveza jer dijete pri polasku u školu treba:
      • Uspješno komunicirati i surađivati s vršnjacima i odraslima
      • Odvojiti se od roditelja;
      • Primjereno kontrolirati svoje postupke i osjećaje;
      • Ustrajati čak i kad ne uspije odmah.
         
  • kognitivnu spremnost: najvažniji prediktor školskog uspjeha. Uz inteligenciju, uključuje i iskustva i spoznaje djeteta o svijetu i samom sebi, te razvijenost niza specifičnih funkcija: percepcije, pamćenja, mišljenja, slušne i vidne diskriminacije podražaja,...  Spoznajnu spremnost utvrđuje psiholog, najčešće ispitujući opću intelektualnu razvijenost, te neke sposobnosti kao što su vidna i slušna diskriminacija, grafomotorika i sposobnosti opažanja. 

 

Kritično vrijeme” - optimalno vrijeme za učenje; trud neće dati zadovoljavajuće rezultate ako se s učenjem počne prije nego je postignut određeni stupanj zrelosti (biološki preduvjeti). Također će i kašnjenje s početkom učenja dovest do slabijeg rezultata. 

 

Utvrđivanje spremnosti za školu: 

  • pregled kod školskog liječnika 
  • testiranje u školi
    • ​Test spremnosti za školu nije test inteligencije, već se procjenjuju ono o čemu ovisi uspjeh u početnom školovanju: percepcija, grafomotrika, usvojenost informacija o svijetu oko sebe (“praktično znanje“), baratanje pojmom broja, praćenje i razumijevanje upute, i drugo. 
    • test se odvija grupno, u učionici s drugom djecom

 

Informacije o djetetu prikupljamo kroz: 

  • upitnik za roditelje (potrebno je pripremiti sve bitne informacije o djetetu)
  • rezultat koje je dijete postiglo na testu spremnosti za školu; 
  • opažanje djeteta tijekom testiranja; 
  • individualno ispitivanje (izgovor glasova, usvojenost glasovne analize i sinteze, i dr.); 
  • pregled kod školskog liječnika; 
  • eventualne nalaze sustručnjaka (npr.logopeda, defektologa, psihologa,...); 
  • od predškolske ustanove koju je dijete pohađalo. 

 

Nakon procjene spremnosti za školu, komisija preporuča: 

  • redoviti upis 
  • prijevremeni upis (za djecu koja do 1.4. tekuće godine nisu napunila 6 g.) 
  • odgodu upisa (za jednu školsku godinu) 
  • pedagošku opservaciju ili utvrđuje primjereni oblik školovanja

 

Svrha informacija o djeci: 

  • upoznavanje djece; 
  • odgoda; 
  • pedagoška opservacija; 
  • formiranje razrednih odjela; 
  • upute roditeljima; 
  • upute učiteljima. 

 

Kriterij za upis djeteta u prvi razred ipak je u najvećoj mjeri kronološka dob, te je umanjeno značenje utvrđivanja spremnosti za školu kao činitelja o kojem će ovisiti upis. Prva iskustva sa školom (uspjeh ili neuspjeh) utječu na djetetovu sliku o sebi, ali i stav prema školi i općenito motivaciju za učenje. 

 

Aktivnosti potrebne za školsku spremnost: 

  1. SOCIJALIZACIJA 

Briga o sebi, higijena, igra, ponašanje 

  • samostalno oblačenje ( pomoć kod složenijih radnji) i svlačenje 
  • samostalno se koristi WC-om, pomoć kod brisanja 
  • čist je noću 
  • briše nos bez upozorenja 
  • sudjeluje pri kupanju (pere pojedine dijelove tijela) 
  • pokušava se sam počešljati 
  • pomaže pri postavljanju stola 
  • upotrebljava nož za mazanje
  • pristojno se ponaša na javnim mjestima 
  • na upozorenje sprema igračke 
  • poštuje osnovna pravila igre kad se igra s drugom djecom 
  • voli izvoditi neke aktivnosti pred drugima (ples, pjesma..) 
  1. KOMUNIKACIJA 

Govor, razumijevanje 

  • imenuje dijelove tijela 
  • odgovara na pitanja (Tko je to? Što je to? Što radiš? Gdje je? Kako se zoveš ti, mama …..? Što želiš? Jesi li dječak ili djevojčica?)
  • izražava se jednostavnom rečenicom 
  • razumije zbirne imenice (skup istovrsnih bića ili predmeta uzetih zajedno – na primjer - momčad, lišće, suđe, smeće)
  • povezuje ime i spol 
  • sluša priču 5 minuta 
  • upotrebljava upitne zamjenice tko, što, gdje 
  • razumije prijedloge u, na, ispod, iza, ispred 
  • u govoru koristi u i na 
  • broji do 10 – unaprijed i unazad
  • zahvaća količinu 1 i 2 
  • imenuje osnovne boje 
  • imenuje tri oblika: krug, kvadrat, trokut 
  • izvršava tri naloga u pravilnom redoslijedu 
  • razumije jučer i sutra 
  1. SPOZNAJA 

Imitacija, diskriminacija, odnosi među predmetima 

  • precrtava krug, crta križ, kvadrat, nadopunjuje čovječji lik, crta čovječji lik samostalno 
  • pridružuje slike, razlikuje lagane - teške predmete, dugačke -kratke, glasno-tiho, otvoreno-zatvoreno, razvrstava geometrijske oblike, pola- cijelo 
  • pridružuje predmete koji pripadaju jedni drugima 
  • diskriminira zvukove uz predmet 
  • stavlja predmete iza, pored, do 
  • prepoznaje novac 
  • zna što radi danju-noću 
  1. MOTORIKA
  • hoda postavljajući nogu ispred sebe, hoda po gredi 
  • skače na mjestu, skače s obje noge, galopira, skače s manje visine, skače natraške 
  • trči mijenjajući smjer   
  • hvata i baca loptu, udara o pod i hvata veliku loptu 
  • vozi tricikl 

   

     5.  UČENJE OBRAZOVNIH SADRŽAJA

a) Čitanje kod djeteta potičemo tako da razvijamo:

  • Govorni rječnik - bogat rječnik potreban je za razvoj slušanja s razumijevanjem i kasnije čitanje s razumijevanjem
  • Uživanje u prelistavanju slikovnica i slušanju priča - osvještavanje da postoje knjige i da sadrže fantastične priče kroz listanje slikovnica, gledanje ilustracija, čitanje priča za laku noć na kraju dana, sve to potiče želju kod djeteta da i samo nauči čitati
  • Pojam tiska - što su slova, što su riječi, gdje je početak stranice, u kojem smjeru čitamo i okrećemo stranice – slijeva nadesno
  • Fonološka svijest - svijest o tome da su izgovorene riječi koje dijete čuje i koristi, sastavljene od glasova
  • Poznavanje slova - odnosi se na lakoću kojom dijete uči i imenuje pojedina slova abecede

 

b) Rad s brojevima kod djeteta potičemo tako da razvijamo:

  • Brojenje - pomaže djetetu da usvoji pojam broja, zbrajanja i oduzimanja
  • Pojam broja - sposobnost prepoznavanja brojki u pisanom obliku, korištenja pojmova više i manje za uspoređivanje brojeva, povezivanje zbrajanja s kombinacijom dviju skupina predmeta i oduzimanje sa stavljanjem na stranu
  • Pravilnosti - sposobnost uočavanja da niz predmeta (poput izmjenjivanja crvenih i plavih kocaka) čini pravilnost, prepoznavanje i nastavljanje određenog niza
  • Oblik i prostor - sposobnost prepoznavanja, razvrstavanja i kategoriziranja predmeta po veličini i obliku
  • Mjerenje i uspoređivanje - teže/lakše, više/niže, veće/manje

 

c) Pisanje kod djeteta potičemo tako da razvijamo:

  • pravilno držanje olovke
  • slikanje, bojenje, precrtavanje
  • spajanje, nizanje, slaganje
  • oblikovanje, izrezivanje
  • crtanje
  • pisanje vlastitog imena

 

Psihologinja Zrinka Fišer


Kalendar
« Prosinac 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
25 26 27 28 29 30 1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31 1 2 3 4 5
Prikazani događaji

e-Dnevnik

Projekti

 

Sigurnost na interentu

Centar za sigurniji Internet

      

 

 

 

 

Pet za net

 

Netica

Korisni linkovi



 > Prijava

CMS za škole logo
Osnovna škola Hinka Juhna Podgorač / H. Juhna 8, HR-31433 Podgorač / os-hjuhna-podgorac.skole.hr / os_podgorac@os-hjuhna-podgorac.skole.hr
preskoči na navigaciju