Spremnost za školu
Upis u prvi razred osnovne škole reguliran je Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 151/22) te Pravilnikom o postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta, učenika te sastavu stručnih povjerenstava (NN 63/2020).
- Osnovno školovanje je obvezno za sve učenike u Republici Hrvatskoj,
- U prvi razred obveznog osnovnog obrazovanja upisuju se djeca koja do 1. travnja tekuće godine imaju navršenih šest godina života.
- Iznimno, na zahtjev roditelja i prijedlog povjerenstva, u prvi se razred može upisati dijete koje do 31. ožujka tekuće godine nema navršenih šest godina života, a nije rođeno iza 31.8.
- Prije upisa u prvi razred osnovne škole utvrđuje se psihofizičko stanje djeteta.
- Psihofizičko stanje djeteta utvrđuje komisija koju čine liječnik škole-specijalist školske medicine, psiholog ili pedagog i/ili defektolog, učitelj.
Polazak u školu je za dijete, a i njegove roditelje, jedan od važnih trenutaka u životu. Dijete ulaskom u školu postaje dio organizirane i strukturirane sredine, izlaže se sustavu vrednovanja i natjecanja, uz mogućnost doživljavanja neuspjeha i kritike. U školi se prvi puta susreće s obvezama, s osjećajem odgovornosti i novom organizacijom života
Spremnost za učenje predstavlja ukupnost sposobnosti, iskustva i motivacije koji su potrebni za učenje novih zadataka i rezultat je međusobnog djelovanja procesa sazrijevanja, učenja i razvoja. Zrelost za učenje je uži pojam od spremnosti, odnosi se na stupanj razvoja određen genetskim nasljeđem i biološkim satom. Djeca iste kronološke dobi razvijaju se različitim tempom u fizičkom, ali i u psihičkom smislu, te će biti na različitom stupnju zrelosti.
Spremnost za školu uključuje zrelost, motivaciju i iskustvo. Razlikujemo:
- tjelesnu spremnost: odnosi se na stupanj tjelesne razvijenosti u odnosu na dob (visina, težina, snaga) te normalno funkcioniranje osjetnih organa (vid, sluh,) ali i na psihomotornu razvijenost (trčanje, hodanje, fina motorika, koordinacija oko-ruka,...).
- Tjelesnu spremnost djeteta ispituje liječnik.
- Dijete treba biti zdravo i zadovoljavati barem minimum standarda za visinu, težinu i tjelesne proporcije.
- Osjetni organi (vid, sluh) moraju normalno funkcionirati, ako je potrebno uz korekciju(naočale, slušni aparatić).
- Tjelesna muskulatura mora biti dovoljno razvijena da djetetu omogućava kretanje, stajanje i sjedenje bez teškoća, kao i izdržavanje novih tjelesnih napora poput nošenja školske torbe, pješačenja do škole i mirnog sjedenja u školskoj klupi.
- Dijete mora imati razvijene navike normalnog hranjenja i kontrole organa za izlučivanje.
- Tjelesnu spremnost djeteta ispituje liječnik.
- govornu razvijenost: preduvjet za praćenje nastave. Uključuje receptivne (slušanje, razumijevanje uputa,...) i ekspresivne govorne vještine (jasan izgovor, mogućnost izražavanje misli, osjećaja, potreba, ...).
- emocionalnu spremnost: odnosi se na emocionalnu stabilnost, sposobnost kontrole vlastitih emocija, toleranciju na frustraciju.
- socijalnu spremnost: mogućnost usvajanja pravila ponašanja, te vještine komunikacije i suradnje s djecom i odraslima.
- olakšavaju prihvaćanje škole i obveza jer dijete pri polasku u školu treba:
- Uspješno komunicirati i surađivati s vršnjacima i odraslima
- Odvojiti se od roditelja;
- Primjereno kontrolirati svoje postupke i osjećaje;
- Ustrajati čak i kad ne uspije odmah.
- olakšavaju prihvaćanje škole i obveza jer dijete pri polasku u školu treba:
- kognitivnu spremnost: najvažniji prediktor školskog uspjeha. Uz inteligenciju, uključuje i iskustva i spoznaje djeteta o svijetu i samom sebi, te razvijenost niza specifičnih funkcija: percepcije, pamćenja, mišljenja, slušne i vidne diskriminacije podražaja,... Spoznajnu spremnost utvrđuje psiholog, najčešće ispitujući opću intelektualnu razvijenost, te neke sposobnosti kao što su vidna i slušna diskriminacija, grafomotorika i sposobnosti opažanja.
”Kritično vrijeme” - optimalno vrijeme za učenje; trud neće dati zadovoljavajuće rezultate ako se s učenjem počne prije nego je postignut određeni stupanj zrelosti (biološki preduvjeti). Također će i kašnjenje s početkom učenja dovest do slabijeg rezultata.
Utvrđivanje spremnosti za školu:
- pregled kod školskog liječnika
- testiranje u školi
- Test spremnosti za školu nije test inteligencije, već se procjenjuju ono o čemu ovisi uspjeh u početnom školovanju: percepcija, grafomotrika, usvojenost informacija o svijetu oko sebe (“praktično znanje“), baratanje pojmom broja, praćenje i razumijevanje upute, i drugo.
- test se odvija grupno, u učionici s drugom djecom
Informacije o djetetu prikupljamo kroz:
- upitnik za roditelje (potrebno je pripremiti sve bitne informacije o djetetu)
- rezultat koje je dijete postiglo na testu spremnosti za školu;
- opažanje djeteta tijekom testiranja;
- individualno ispitivanje (izgovor glasova, usvojenost glasovne analize i sinteze, i dr.);
- pregled kod školskog liječnika;
- eventualne nalaze sustručnjaka (npr.logopeda, defektologa, psihologa,...);
- od predškolske ustanove koju je dijete pohađalo.
Nakon procjene spremnosti za školu, komisija preporuča:
- redoviti upis
- prijevremeni upis (za djecu koja do 1.4. tekuće godine nisu napunila 6 g.)
- odgodu upisa (za jednu školsku godinu)
- pedagošku opservaciju ili utvrđuje primjereni oblik školovanja.
Svrha informacija o djeci:
- upoznavanje djece;
- odgoda;
- pedagoška opservacija;
- formiranje razrednih odjela;
- upute roditeljima;
- upute učiteljima.
Kriterij za upis djeteta u prvi razred ipak je u najvećoj mjeri kronološka dob, te je umanjeno značenje utvrđivanja spremnosti za školu kao činitelja o kojem će ovisiti upis. Prva iskustva sa školom (uspjeh ili neuspjeh) utječu na djetetovu sliku o sebi, ali i stav prema školi i općenito motivaciju za učenje.
Aktivnosti potrebne za školsku spremnost:
- SOCIJALIZACIJA
Briga o sebi, higijena, igra, ponašanje
- samostalno oblačenje ( pomoć kod složenijih radnji) i svlačenje
- samostalno se koristi WC-om, pomoć kod brisanja
- čist je noću
- briše nos bez upozorenja
- sudjeluje pri kupanju (pere pojedine dijelove tijela)
- pokušava se sam počešljati
- pomaže pri postavljanju stola
- upotrebljava nož za mazanje
- pristojno se ponaša na javnim mjestima
- na upozorenje sprema igračke
- poštuje osnovna pravila igre kad se igra s drugom djecom
- voli izvoditi neke aktivnosti pred drugima (ples, pjesma..)
- KOMUNIKACIJA
Govor, razumijevanje
- imenuje dijelove tijela
- odgovara na pitanja (Tko je to? Što je to? Što radiš? Gdje je? Kako se zoveš ti, mama …..? Što želiš? Jesi li dječak ili djevojčica?)
- izražava se jednostavnom rečenicom
- razumije zbirne imenice (skup istovrsnih bića ili predmeta uzetih zajedno – na primjer - momčad, lišće, suđe, smeće)
- povezuje ime i spol
- sluša priču 5 minuta
- upotrebljava upitne zamjenice tko, što, gdje
- razumije prijedloge u, na, ispod, iza, ispred
- u govoru koristi u i na
- broji do 10 – unaprijed i unazad
- zahvaća količinu 1 i 2
- imenuje osnovne boje
- imenuje tri oblika: krug, kvadrat, trokut
- izvršava tri naloga u pravilnom redoslijedu
- razumije jučer i sutra
- SPOZNAJA
Imitacija, diskriminacija, odnosi među predmetima
- precrtava krug, crta križ, kvadrat, nadopunjuje čovječji lik, crta čovječji lik samostalno
- pridružuje slike, razlikuje lagane - teške predmete, dugačke -kratke, glasno-tiho, otvoreno-zatvoreno, razvrstava geometrijske oblike, pola- cijelo
- pridružuje predmete koji pripadaju jedni drugima
- diskriminira zvukove uz predmet
- stavlja predmete iza, pored, do
- prepoznaje novac
- zna što radi danju-noću
- MOTORIKA
- hoda postavljajući nogu ispred sebe, hoda po gredi
- skače na mjestu, skače s obje noge, galopira, skače s manje visine, skače natraške
- trči mijenjajući smjer
- hvata i baca loptu, udara o pod i hvata veliku loptu
- vozi tricikl
5. UČENJE OBRAZOVNIH SADRŽAJA
a) Čitanje kod djeteta potičemo tako da razvijamo:
- Govorni rječnik - bogat rječnik potreban je za razvoj slušanja s razumijevanjem i kasnije čitanje s razumijevanjem
- Uživanje u prelistavanju slikovnica i slušanju priča - osvještavanje da postoje knjige i da sadrže fantastične priče kroz listanje slikovnica, gledanje ilustracija, čitanje priča za laku noć na kraju dana, sve to potiče želju kod djeteta da i samo nauči čitati
- Pojam tiska - što su slova, što su riječi, gdje je početak stranice, u kojem smjeru čitamo i okrećemo stranice – slijeva nadesno
- Fonološka svijest - svijest o tome da su izgovorene riječi koje dijete čuje i koristi, sastavljene od glasova
- Poznavanje slova - odnosi se na lakoću kojom dijete uči i imenuje pojedina slova abecede
b) Rad s brojevima kod djeteta potičemo tako da razvijamo:
- Brojenje - pomaže djetetu da usvoji pojam broja, zbrajanja i oduzimanja
- Pojam broja - sposobnost prepoznavanja brojki u pisanom obliku, korištenja pojmova više i manje za uspoređivanje brojeva, povezivanje zbrajanja s kombinacijom dviju skupina predmeta i oduzimanje sa stavljanjem na stranu
- Pravilnosti - sposobnost uočavanja da niz predmeta (poput izmjenjivanja crvenih i plavih kocaka) čini pravilnost, prepoznavanje i nastavljanje određenog niza
- Oblik i prostor - sposobnost prepoznavanja, razvrstavanja i kategoriziranja predmeta po veličini i obliku
- Mjerenje i uspoređivanje - teže/lakše, više/niže, veće/manje
c) Pisanje kod djeteta potičemo tako da razvijamo:
- pravilno držanje olovke
- slikanje, bojenje, precrtavanje
- spajanje, nizanje, slaganje
- oblikovanje, izrezivanje
- crtanje
- pisanje vlastitog imena
Psihologinja Zrinka Fišer
« Prosinac 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
30 | 31 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |