Osnovna škola Hinka Juhna Podgorač

Rosa Parks Day se obilježava u spomen na američku aktivisticu za ljudska i građanska prava koju još nazivaju „majka pokreta za građanska prava“. Taj dan se u nekim američkim saveznim državama obilježava  1. prosinca, na dan kada je Rosa uhićena, a u drugima 4.veljače, na Rosin rođendan. Rosa je postala poznata nakon što se 1. prosinca 1955. nakon napornog dana na poslu, ukrcala u gradski autobus i sjela na slobodno mjesto u dijelu za „obojene“. Nakon što su se sva mjesta za bijelce popunila, vozač autobusa je od afroameričkih putnika zatražio da se ustanu i oslobode mjesta. Većina njih je to i učinila kako bi izbjegli probleme, no Rosa je odbila. Kako je i sama poslije izjavila, bila je umorna, ne samo fizički, nego ponajviše umorna od konstantnih ugnjetavanja. Rosa je zbog toga uhićena, a kasnije i podvrgnuta suđenju jer je odbila platiti kaznu tvrdeći da je zakon taj koji je pogrešan, a ne njezin postupak. Na dan početka Rosinog suđenja, afroamerički stanovnici grada Montgomeryja su započeli bojkot autobusnog prometa koji je potrajao čak 381 dan, do kraja Rosinog suđenja i proglašenja trenutnog zakona neustavnim. 

Učenici osmih razreda su sa svojom učiteljicom engleskog jezika Jelenom Subjak taj dan obilježili 3.veljače. Kao uvod u sat puštenim im je kratki video isječak iz filma Rosa Parks Story koji je prikazivao poznatu scenu iz autobusa, a učenici su trebali doći do zaključka čime je Rosa prekršila zakon i zbog čega je uhićena. Učenici su se prepustili mašti i nabrajali razne zločine, misleći da se iza njenog uhićenja krije nešto nije prikazano u video isječku. No, ostali su vrlo iznenađeni i šokirani kada su došli do zaključka da je ona prekršila zakon  jer nije ustupila mjesto bijelcu. Nakon toga su kroz powerpoint prezentaciju i kratki video saznali osnovne informacije o Rosinom životu, životu Afroamerikanaca u prvoj polovici 20.stoljeća te borbi za ljudska prava. Zatim je slijedila rasprava o tome što bi učinili u Rosinoj situaciji, ali i u situaciji vozača autobusa i policajaca. Iako je  većina odmah izjavila da bi učinili isto kao i Rosa, nakon detaljnijeg promišljanja o mogućim posljedicama toga čina, na kraju su ipak priznali da vjerojatno ne  bi imali hrabrosti prekršiti zakon, pa makar on bio loš. Za vozača i policajce su zaključili da su poštovali zakon jer nisu željeli izgubiti posao, no da je i među njima zasigurno bilo i onih koji su smatrali da je zakon loš, ali onih koji su zakonom bili zadovoljni. Kao nastavak uslijedilo je pitanje postoje li situacije u kojima je danas opravdano kršiti zakon, a učenici su kao primjer naveli neke životno opasne situacije, npr. prebrza vožnja jer se nekoga vozi liječniku, provala u kuću u kojoj je buknuo požar ili se netko ozlijedio pa mu treba pomoći. Sljedeće o čemu se raspravljalo je bilo pitanje zašto nitko nije stao u Rosinu obranu te jesu se ikada i sami našli u situaciji da stanu u obranu nekoga tko je trpio nepravdu. Zaključili su da Rosi vjerojatno nitko nije pomogao iz straha da i sami ne bi bili uhićeni ili si stvorili probleme. A to je također i razlog zašto ponekad samo promatraju nepravdu, bez da reagiraju. Na samom kraju sata, odigran je interaktivni online kviz kojim su učenici pokazali koliko su naučili Rosi Parks i njezinoj borbi za ljudska prava.

Učenici sedmog razreda s učiteljicom Jelenom Baričević Momčilović  pripremili su i  predstavili svojim vršnjacima  važne informacije o životu i djelu Rose Parks, borca za jednakost i ljudska prava Afroamerikanaca,  putem prezentacije i izložbe radova. Učenici su gledali isječak iz filma upravo o događaju kada je Rosa Parks u autobusu odbila ustupiti svoje mjesto rekavši „Ne“ te time započela svoju borbu za jednakost bez obzira na svoju rasnu ili vjersku pripadnost.  Učenici su pripremili i kratak igrokaz kojim su odglumili scenu iz autobusa.

Završna aktivnost bio je razgovor uz citate o jednakosti muškaraca i žena u društvu.  Učenici su uočili da nejednakost postoji i da se povremeno ističe u situacijama kada ne bi trebala.

Citati za razrednu raspravu:  "Human rights are basic rights that should belong to all human beings. "; "We all deserve the right to life, freedom, education, work.“;  "Recent research shows that 2/3 (two-thirds) of illiterate people are female."; "Women are generally less paid than men. "; "In STEM jobs women and men are not equal. (In the UK only 13 % of people in STEM jobs are women.)"

Kulturološkim sadržajima i raznolikim aktivnosti nastoji se potaknuti učenike da promišljaju o sebi, svojim stavovima te društvu koje ih okružuje.

Učiteljice Jelena Subjak i Jelena Baričević Momčilović

Rosa Parks Day se obilježava u spomen na američku aktivisticu za ljudska i građanska prava koju još nazivaju „majka pokreta za građanska prava“. Taj dan se u nekim američkim saveznim državama obilježava  1. prosinca, na dan kada je Rosa uhićena, a u drugima 4.veljače, na Rosin rođendan. Rosa je postala poznata nakon što se 1. prosinca 1955. nakon napornog dana na poslu, ukrcala u gradski autobus i sjela na slobodno mjesto u dijelu za „obojene“. Nakon što su se sva mjesta za bijelce popunila, vozač autobusa je od afroameričkih putnika zatražio da se ustanu i oslobode mjesta. Većina njih je to i učinila kako bi izbjegli probleme, no Rosa je odbila. Kako je i sama poslije izjavila, bila je umorna, ne samo fizički, nego ponajviše umorna od konstantnih ugnjetavanja. Rosa je zbog toga uhićena, a kasnije i podvrgnuta suđenju jer je odbila platiti kaznu tvrdeći da je zakon taj koji je pogrešan, a ne njezin postupak. Na dan početka Rosinog suđenja, afroamerički stanovnici grada Montgomeryja su započeli bojkot autobusnog prometa koji je potrajao čak 381 dan, do kraja Rosinog suđenja i proglašenja trenutnog zakona neustavnim. 

Učenici osmih razreda su sa svojom učiteljicom engleskog jezika Jelenom Subjak taj dan obilježili 3.veljače. Kao uvod u sat puštenim im je kratki video isječak iz filma Rosa Parks Story koji je prikazivao poznatu scenu iz autobusa, a učenici su trebali doći do zaključka čime je Rosa prekršila zakon i zbog čega je uhićena. Učenici su se prepustili mašti i nabrajali razne zločine, misleći da se iza njenog uhićenja krije nešto nije prikazano u video isječku. No, ostali su vrlo iznenađeni i šokirani kada su došli do zaključka da je ona prekršila zakon  jer nije ustupila mjesto bijelcu. Nakon toga su kroz powerpoint prezentaciju i kratki video saznali osnovne informacije o Rosinom životu, životu Afroamerikanaca u prvoj polovici 20.stoljeća te borbi za ljudska prava. Zatim je slijedila rasprava o tome što bi učinili u Rosinoj situaciji, ali i u situaciji vozača autobusa i policajaca. Iako je  većina odmah izjavila da bi učinili isto kao i Rosa, nakon detaljnijeg promišljanja o mogućim posljedicama toga čina, na kraju su ipak priznali da vjerojatno ne  bi imali hrabrosti prekršiti zakon, pa makar on bio loš. Za vozača i policajce su zaključili da su poštovali zakon jer nisu željeli izgubiti posao, no da je i među njima zasigurno bilo i onih koji su smatrali da je zakon loš, ali onih koji su zakonom bili zadovoljni. Kao nastavak uslijedilo je pitanje postoje li situacije u kojima je danas opravdano kršiti zakon, a učenici su kao primjer naveli neke životno opasne situacije, npr. prebrza vožnja jer se nekoga vozi liječniku, provala u kuću u kojoj je buknuo požar ili se netko ozlijedio pa mu treba pomoći. Sljedeće o čemu se raspravljalo je bilo pitanje zašto nitko nije stao u Rosinu obranu te jesu se ikada i sami našli u situaciji da stanu u obranu nekoga tko je trpio nepravdu. Zaključili su da Rosi vjerojatno nitko nije pomogao iz straha da i sami ne bi bili uhićeni ili si stvorili probleme. A to je također i razlog zašto ponekad samo promatraju nepravdu, bez da reagiraju. Na samom kraju sata, odigran je interaktivni online kviz kojim su učenici pokazali koliko su naučili Rosi Parks i njezinoj borbi za ljudska prava.

Učenici sedmog razreda s učiteljicom Jelenom Baričević Momčilović  pripremili su i  predstavili svojim vršnjacima  važne informacije o životu i djelu Rose Parks, borca za jednakost i ljudska prava Afroamerikanaca,  putem prezentacije i izložbe radova. Učenici su gledali isječak iz filma upravo o događaju kada je Rosa Parks u autobusu odbila ustupiti svoje mjesto rekavši „Ne“ te time započela svoju borbu za jednakost bez obzira na svoju rasnu ili vjersku pripadnost.  Učenici su pripremili i kratak igrokaz kojim su odglumili scenu iz autobusa.

Završna aktivnost bio je razgovor uz citate o jednakosti muškaraca i žena u društvu.  Učenici su uočili da nejednakost postoji i da se povremeno ističe u situacijama kada ne bi trebala.

Citati za razrednu raspravu:  "Human rights are basic rights that should belong to all human beings. "; "We all deserve the right to life, freedom, education, work.“;  "Recent research shows that 2/3 (two-thirds) of illiterate people are female."; "Women are generally less paid than men. "; "In STEM jobs women and men are not equal. (In the UK only 13 % of people in STEM jobs are women.)"

Kulturološkim sadržajima i raznolikim aktivnosti nastoji se potaknuti učenike da promišljaju o sebi, svojim stavovima te društvu koje ih okružuje.

Učiteljice Jelena Subjak i Jelena Baričević Momčilović

Rosa Parks Day se obilježava u spomen na američku aktivisticu za ljudska i građanska prava koju još nazivaju „majka pokreta za građanska prava“. Taj dan se u nekim američkim saveznim državama obilježava  1. prosinca, na dan kada je Rosa uhićena, a u drugima 4.veljače, na Rosin rođendan. Rosa je postala poznata nakon što se 1. prosinca 1955. nakon napornog dana na poslu, ukrcala u gradski autobus i sjela na slobodno mjesto u dijelu za „obojene“. Nakon što su se sva mjesta za bijelce popunila, vozač autobusa je od afroameričkih putnika zatražio da se ustanu i oslobode mjesta. Većina njih je to i učinila kako bi izbjegli probleme, no Rosa je odbila. Kako je i sama poslije izjavila, bila je umorna, ne samo fizički, nego ponajviše umorna od konstantnih ugnjetavanja. Rosa je zbog toga uhićena, a kasnije i podvrgnuta suđenju jer je odbila platiti kaznu tvrdeći da je zakon taj koji je pogrešan, a ne njezin postupak. Na dan početka Rosinog suđenja, afroamerički stanovnici grada Montgomeryja su započeli bojkot autobusnog prometa koji je potrajao čak 381 dan, do kraja Rosinog suđenja i proglašenja trenutnog zakona neustavnim. 

Učenici osmih razreda su sa svojom učiteljicom engleskog jezika Jelenom Subjak taj dan obilježili 3.veljače. Kao uvod u sat puštenim im je kratki video isječak iz filma Rosa Parks Story koji je prikazivao poznatu scenu iz autobusa, a učenici su trebali doći do zaključka čime je Rosa prekršila zakon i zbog čega je uhićena. Učenici su se prepustili mašti i nabrajali razne zločine, misleći da se iza njenog uhićenja krije nešto nije prikazano u video isječku. No, ostali su vrlo iznenađeni i šokirani kada su došli do zaključka da je ona prekršila zakon  jer nije ustupila mjesto bijelcu. Nakon toga su kroz powerpoint prezentaciju i kratki video saznali osnovne informacije o Rosinom životu, životu Afroamerikanaca u prvoj polovici 20.stoljeća te borbi za ljudska prava. Zatim je slijedila rasprava o tome što bi učinili u Rosinoj situaciji, ali i u situaciji vozača autobusa i policajaca. Iako je  većina odmah izjavila da bi učinili isto kao i Rosa, nakon detaljnijeg promišljanja o mogućim posljedicama toga čina, na kraju su ipak priznali da vjerojatno ne  bi imali hrabrosti prekršiti zakon, pa makar on bio loš. Za vozača i policajce su zaključili da su poštovali zakon jer nisu željeli izgubiti posao, no da je i među njima zasigurno bilo i onih koji su smatrali da je zakon loš, ali onih koji su zakonom bili zadovoljni. Kao nastavak uslijedilo je pitanje postoje li situacije u kojima je danas opravdano kršiti zakon, a učenici su kao primjer naveli neke životno opasne situacije, npr. prebrza vožnja jer se nekoga vozi liječniku, provala u kuću u kojoj je buknuo požar ili se netko ozlijedio pa mu treba pomoći. Sljedeće o čemu se raspravljalo je bilo pitanje zašto nitko nije stao u Rosinu obranu te jesu se ikada i sami našli u situaciji da stanu u obranu nekoga tko je trpio nepravdu. Zaključili su da Rosi vjerojatno nitko nije pomogao iz straha da i sami ne bi bili uhićeni ili si stvorili probleme. A to je također i razlog zašto ponekad samo promatraju nepravdu, bez da reagiraju. Na samom kraju sata, odigran je interaktivni online kviz kojim su učenici pokazali koliko su naučili Rosi Parks i njezinoj borbi za ljudska prava.

Učenici sedmog razreda s učiteljicom Jelenom Baričević Momčilović  pripremili su i  predstavili svojim vršnjacima  važne informacije o životu i djelu Rose Parks, borca za jednakost i ljudska prava Afroamerikanaca,  putem prezentacije i izložbe radova. Učenici su gledali isječak iz filma upravo o događaju kada je Rosa Parks u autobusu odbila ustupiti svoje mjesto rekavši „Ne“ te time započela svoju borbu za jednakost bez obzira na svoju rasnu ili vjersku pripadnost.  Učenici su pripremili i kratak igrokaz kojim su odglumili scenu iz autobusa.

Završna aktivnost bio je razgovor uz citate o jednakosti muškaraca i žena u društvu.  Učenici su uočili da nejednakost postoji i da se povremeno ističe u situacijama kada ne bi trebala.

Citati za razrednu raspravu:  "Human rights are basic rights that should belong to all human beings. "; "We all deserve the right to life, freedom, education, work.“;  "Recent research shows that 2/3 (two-thirds) of illiterate people are female."; "Women are generally less paid than men. "; "In STEM jobs women and men are not equal. (In the UK only 13 % of people in STEM jobs are women.)"

Kulturološkim sadržajima i raznolikim aktivnosti nastoji se potaknuti učenike da promišljaju o sebi, svojim stavovima te društvu koje ih okružuje.

Učiteljice Jelena Subjak i Jelena Baričević Momčilović